Advokat Goran Cvetković ističe da se buduća isplata građanima iz Akcionarskog fonda mora vršiti u skladu sa brojem akcija, dok socijalna preraspodela nalaže isplatu prema titularu. Ove dve logike se sukobljavaju u trenutku kada se razmatraju iznosi novčanih naknada za punoletne građane Srbije.
Izmene Zakona o pravu na besplatne akcije
Najava predsednika Srbije o isplati od 6.000 dinara za sve punoletne građane, bez obzira na broj akcija, postavlja pitanje o pravima akcionara koji poseduju veći broj akcija. Ministarstvo privrede naglašava da je naknada vezana za status nosioca prava, a ne za stanje na vlasničkom računu.
Cvetković podseća da je Zakon o pravu na besplatne akcije nastao u specifičnom političkom i ekonomskom trenutku, sa ciljem da građani učestvuju u privatizaciji. Međutim, njegova primena danas otvara pitanja na koja pravo teško može dati dosledan odgovor.
Problemi u primeni zakona
Prema rečima Cvetkovića, pravo na novčanu naknadu je vezano za status nosioca prava, a ne za broj akcija. On ukazuje na to da se zakonodavna politika suočava sa izazovima kada se osnovna pravila akcionarskog prava uporede sa trenutnim stanjem.
Akcionarski fond, kao zatvoreno akcionarsko društvo, postavlja dodatna pitanja o tome kako se prava akcionara i ekonomska prava razdvajaju. Cvetković naglašava da bi akcije trebalo da predstavljaju udeo u kapitalu društva, a ne da se isplata vrši bez obzira na broj akcija.
U svetlu najavljenih izmena zakona, Cvetković se pita o granicama koje se postavljaju kada se menjaju kriterijumi za sticanje statusa nosioca prava. On smatra da je ovo pitanje više zakonodavne politike nego pravnog tumačenja.
Na kraju, Cvetković zaključuje da se ovde ne sukobljavaju samo različita pravna tumačenja, već i logika tržišta kapitala i logika socijalne preraspodele, što može dovesti do novih problema u budućnosti.