U ariljskom kraju započela je berba malina, a ovogodišnja sezona otvara brojna pitanja o očekivanom rodu i otkupnoj ceni. Predsednik Asocijacije proizvođača malina Srbije, Dobrivoje Radović, ističe da su prethodne godine doneli značajne gubitke zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
Očekivanja i izazovi u proizvodnji
Radović navodi da su suša i nepogode ostavile posledice na zasade, a očekivanja za 2025. i 2026. godinu su između 18.000 i 20.000 tona. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine prinos malina iznosio je 73.571 tonu, što ukazuje na višegodišnji trend pada.
On naglašava da se navedene količine ne odnose samo na domaću proizvodnju, već i na robu koja se uvozi i izvozi. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kontrole malinjaka kako bi se dobila realnija slika proizvodnje, ali Radović smatra da je potrebno i fizičko obilazak plantaža.
Otkupne cene i tržišna situacija
Otkupna cena maline kreće se od 400 do 450 dinara po kilogramu, što proizvođači ocenjuju kao nepovoljno. Radović ističe da je trenutna cena „poražavajuća“, s obzirom na to da u Srbiji gotovo da nema zaliha maline u hladnjačama.
On dodaje da su nepovoljne okolnosti prisutne i u drugim zemljama proizvođačima, poput Poljske i Ukrajine. U Srbiji, malina je trenutno najjeftinija na tržištu, dok se u Evropi cene kreću između 25 i 40 evra po kilogramu.
Na kraju, Radović ističe da su nedavne nepogode dodatno pogođene proizvodnju, posebno u ivanjičkom kraju, gde je uništeno do 90 odsto roda maline. Ove godine, iako ima dovoljno sezonskih radnika, izazovi u proizvodnji i otkupu ostaju značajni.